Beograd, 27.novembra 2014. – Kutija sa fotografijama je odlično napisan roman o osamdesetim godinama kao deceniji uzleta i samozaborava, odrastanja i velikih očekivanja.
Prikazujući svoje junake koji se formiraju u tom dobu razapeti između potrebe za alternativom kao pobunom i pritiska sveprisutne ideologije, roman Mladena Vurune prikazuje i sporadične i udaljene tragove minule istorije koja će se njegovim junacima uskoro objaviti punom snagom. Vuruna pripoveda upečatljivo, u sugestivnim slikama i sa razuđenim jezičkim registrima koji daju naročitu snagu njegovog romanesknoj evokaciji. Pripovedanje u romanu Kutija sa fotografijama kreće se u rasponu od slike Titove sahrane do slika mladalačkog života u Beogradu osamdesetih, od slika porodičnog vremena do slika ideoloških i svakodnevnih rituala toga doba.
Kutija sa fotografijama je roman o odrastanju i saznavanju sveta, ali i porodični i društveni roman u čijim se epizodama oblikuje uverljiva i snažna slika privatnih i javnih istorija, jednog doba i njegovih izazova. Kazano iznutra, sa neobično velikim smislom za detalje svakodnevnog života i lične fascinacije u kojima najpostojanije prebivaju pravi oblici života u jednom društvenom trenutku, pripovedanje u romanu Kutija sa fotografijama jeste uzbudljiva rekonstrukcija Beograda u doba novotalasnog entuzijazma i ekspanzije, ali se kroz iznijansirana i produbljena prisećanja junaka raspon pripovedanja kreće od šezdesetih, pa čak i sežu do vremena Drugog svetskog rata, pa sve do istorijske i društvene drame devedesetih.
Iako glavni junaci romana žive punim intenzitetom i u saglasju sa svojim ličnim izborom i fascinacijama, bez interesovanja za istoriju i sa jasnim odmakom od iskustva društvene scene, roman Mladena Vurune suočava nas u vanredno snažnim epizodama kako sa istorijom Drugog svetskog rata tako i sa slutnjom istorijske kataklizme devedesetih.
Pre dvadesetak godina Mladen Vuruna je objavio seriju zapaženih priča sa fantastičkim i krimi motivima objavljenih u vodećim književnim časopisima i u nekoliko antologija i panorama savremene srpske proze. Sada se u književnost vraća romanom napisanim sugestivnim stilom i retkom jezičkom koncentracijom kakvom se danas pišu samo pesme.
Mladen Vuruna (Zemun, 1963), pripovedač i romansijer, završio je studije tehnološke hemije na Vojno-tehničkoj akademiji i magistarske studije iz organske hemijske tehnologije na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju, čiji je eksperimentalni deo rađen na Univerzitetu u Dortmundu, odbranio je u Vojnoj akademiji.
Vuruna je je knjigu pesama Pleme (1993) i knjigu priča Ogledala (1994).
Mladen Vuruna je oficir i profesor u Vojnoj akademiji. Živeo je u Zagrebu, Ljubljani, Ptuju, Valjevu, Kruševcu i Podgorici. Sada živi u Zemunu.