Gojko Božović: Dobre knjige su posebno važne u rđavim vremenima

Ljudi treba da se razlikuju kako nas ne bi potopili talasi rigidnosti i okamenjenosti, autoritarnosti i populizma, niskih potreba i ketmanske potčinjenosti, apatije i samodovoljnosti.

Razgovarala: Branislava Ilić

Beograd, 6. novembra 2022.

Beogradski sajam knjiga nije se održavao prethodne dve godine. Koliko vam je nedostajala ova manifestacija zbog koje često ceo oktobar medijski dobije oznaku meseca knjige?
– Verujem da je Sajam knjiga nedostajao svima koji su zainteresovani za knjigu i svima koji se na neki način bave knjigom. Najviše čitaocima i izdavačima. Ali u prethodne dve godine održavanje Sajma nije bilo moguće i povremena inssitiranja na Sajmu po svaku cenu delovala su mi neracionalno. Sada je situacija značajno drugačija nego što je bila pre godinu-dve dana, ali su došle nove brige i novi problemi: ekonomija, energetika, rat, neizvesnost. Otuda ovaj Sajam knjiga jeste veliki test opterećenja za organizatore, izdavače i posetioce. Organizatori će na osnovu ovog Sajma moći da sagledaju u kojoj meri je realističan ovaj model organizacije Sajma knjiga. Izdavači će biti u prilici da preispitaju da li će i dalje da prihvataju da budu jedini akter koji podnosi rizik Sajma knjiga. Čitaoci će pokazati koliko im je ovakav Sajam privlačan i u kojoj meri uspevaju da se izbore sa svim okolnostima koje prate njihove kulturne potrebe. Posećenost Sajma knjiga pokazaće koliko se brzo, posle godina pandemije, obnavlja kulturni život u Srbiji i da li oživljava posećenost kulturnih događaja.

Koji su najveći izazovi sa kojima se izdavaštvo danas susreće? Da li će i na koji način kriza ili ratovi uticati na budućnost tržišta knjige, kao što je bio slučaj sa pandemijom koronavirusa?
– Pandemija koronavirusa je tokom dve godine onemogućila održavanje sajmova knjiga, književnih festivala i drugih događaja koji su omogućavali javnu vidljivost književnosti. Ta javna vidljivost je važna jer omogućava puni život književnosti u društvenom kontekstu. Ako u društvu spektakla književnost nije vidljiva, onda nije ni uticajna i onda preživljava u užim krugovima, a sve manje kao uticajna činjenica društvenog života. Pandemija je, naravno, uticala i na ponudu i na potražnju. Jedno vreme su bile zatvorene knjižare, tako da je u pojedinim trenucima praktično bilo nestalo tržište knjige. Oživele su, međutim, onlajn promocije knjiga, za koje se pokazalo da u ovom trenutku ne mogu da zamene žive događaje. Ali značajno je porasla onlajn prodaja knjiga i to je dobra vest s tržišta knjiga.
U prirodi kriza je da menjaju naš način života, uključujući i naš profesionalni život. Temeljnost promene ukazuju na dubinu krize. Na pandemiju, koja je uticala i na promociju i na prodaju, nadovezala se nova ekonomska kriza, potom rat i energetska kriza, iskustvo potpune neizvesnosti i očigledan slom političke racionalnosti u savremenom svetu. Kada imate toliko neuralgičnih tačaka u neposrednoj svakodnevici, u bližem i daljem okruženju, u svetu kakav znamo, ljudima nije nimalo lako da se bave svojim poslom, svojim interesovanjima ili da zadovoljavaju svoje kulturne potrebe.

Šta je zajedničko piscima čije knjige objavljujete, a ko su čitaoci kojima se obraćate i kojima su knjige namenjene? Koja je misija vaše izdavačke kuće?
– Razlikuju se i naši pisci i naši čitaoci. Kao izdavač, verujemo da su razlike važne i da bez njih prestaje mogućnost istinskog razgovora i istinska dinamika ljudskog društva i kulturnog života. Ljudi treba da se razlikuju kako nas ne bi potopili talasi rigidnosti i okamenjenosti, autoritarnosti i populizma, niskih potreba i ketmanske potčinjenosti, apatije i samodovoljnosti. Našim autorima je svakako zajedničko poverenje u visoke vrednosti književnosti, humanistike i opšte kulture, a svakako se razlikuju po temama, po pogledu na svet, po razumevanju pojedinih događaja, po žanrovima koji su njihov izbor, po stvaralačkim ili istraživačkim postupcima.
I naši čitaoci su različiti: generacijski i poetički, po mestu boravka i po profesijama kojima se bave. Zajedničko im je očekivanja da književnost i humanistika u njihov svet treba da unesu maštu i razumevanje. Oni od knjiga očekuju i zahtevaju mnogo, ali im mnogo i daju. Arhipelag je izdavač koji objavljuje knjige u znaku najbolje mašte i najboljeg znanja. Zastupamo koncept autorskog, programskog i profesionalnog izdavaštva. Podstičemo kritičko mišljenje i verujemo da su dobre knjige posebno važne u rđavim vremenima.

Na koje načine pomiriti tržišnu vrednost knjige s društvenim i umetničkim značajem koji ona ima u našoj svakodnevici?
– Ne treba to po svaku cenu ni uvek ni miriti, pogotou ne po cenu kompromisa na štetu vrednosti i profesionalnih standarda. I autori, i izdavači, i čitaoci treba da veruju u određene vrednosti. Ako u njih veruju, ne treba da očekuju da im bilo koji spoljni autoritet prizna te vrednosti. Vrednosti počivaju na poverenju značajnog broja ljudi spremnih da ih zastupaju i u boljim i u gorim okolnostima. Arhipelag je tržišni izdavač koji kriterijume i vrednosti preuzima iz zone visoke kulture i vrhunske književnosti, pa onda tako formulisane ideje zastupa i proverava na tržištu. To nije uvek zahvalna uloga, ali nije nemoguća. Uostalom, mi to radimo petnaest godina, uprkos tome što je značajan broj izdavača u globalnim razmerama prekinuo tu vezu između visoke kulture i tržišta opredeljujući se samo za tržište.

Šta Sajam knjiga u Beogradu znači čitaocima i piscima, a šta izdavačima?
– Čitaoci na Sajmu knjiga mogu na jednom mestu da vide sve knjige koje se tokom godine pojave na srpskom jeziku. To je jako važno, utoliko pre što je to jedno od poslednjih mesta na kojima još postoji takva mogućnost. Pisci već godinama više nisu glavne figure Sajma knjiga, potisnule su ih figure prodavaca i figure influensera, ali ni oni nemaju drugu i izrazitiju javnu pozornicu od Sajma knjiga. Izdavaštvo samo u vreme Sajma knjiga postaje profesija s većom vidljivošću. Knjige su u toku Sajma više prisutne u medijima nego skoro tokom cele godine ukupno.

Koji su naslovi Arhipelaga obeležili ovu izdavačku godinu? Koje knjige su čitaoci najviše tražili, a šta biste izdvojili kao preporuku iz ovogodišnje produkcije?
– Iz prethodne godine to su knjiga Danila Kiša Iz prepiske, studija Olega Hlevnjuka Staljin. Život jednog vođe, knjiga priča Ljudmile Ulicke O telu duše, knjiga Mihajla Pantića Priče o piscima ili roman Srđana V. Tešina Mokrinske hronike. Iz prvog dela ove godine to su novi roman Jelene Lengold Lakonogi dan, nova knjiga priča Mihajla Pantića Nijedna od sedam, nova knjiga eseja Veselina Markovića Šarlotino dvorište.


Odskora su pred čitaocima romani Boška Krstića Kaštel Beringer, Milana Todorova Kukavičke junačke pesme ili Vladimira Jaćimovića Povratak na Zejrek, dok su sajamske premijere novi roman Uglješa Šajtinca Koljka i Sašenjka, istorijski roman Nikole Moravčevića o Nikoli Pašiću, Antologija savremene rumunske priče, nova knjiga proze Ljudmile Ulicke Zaista kuga ili provokativna knjiga Renate Salecl Čovek je čoveku virus, posvećena političkim, društvenim i psihološkim posledicama pandemije koronavirusa. Novu ediciju Autopoetike započeli smo objavljujući prvo samostalno izdanje knjige autopoetičkih eseja Vaska Pope Kalem.

Šta je Arhipelag pripremio za Sajam knjiga? Koje knjige će imati svoju premijeru na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu?

– Upravo smo objavili dvojezično, srpsko-nemačko izdanje drama Katarine Vešović, autorke koja živi u Beču. Tri drame ove autorke („Preventivni udar“, „Gladijatorske igre“ i „Pretpostavka o krivici“) uzbudljiva su slika savremenog doba razapetog između političke korektnosti i rastuće nejednakosti, između dubokih društvenih protivrečnosti i medijskih i političkih manipulacija. Nedavno je objavljena i knjiga izabranih razgovora Mihajla Pantića Beskonačni razgovori. Nastajali u periodu od 40 godina, ovi razgovori su nesvakidašnja hronika savremene književnosti i savremenog književnog života.

Istoriografska studija Čedomira Antića Republikanizam u Srbiji od 1804. do 1917. godine pokazuje prisustvo jedne ideje u modernoj srpskoj političkoj istoriji. Roman mladog ruskog pisca Vadima Leventalja Maša Regina, kroz sudbinu mlade žene iz ruske provincije koja postaje filmska rediteljka evropskog formata, prikazuje jednu raspolućenost između Rusije i Evrope. Roman Nemanje Rotara Minotaur je politički triler o devedesetim godinama koje se nisu završile. Roman Ratka Dangubića Dobošarski dnevnik obnavlja sliku epohe kroz sliku detinjstva i odrastanja u jednom bačkom mestu pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog veka. Dok makedonski i srpski akademik Vlada Urošević u romanu Madžun oblikuje izvrsnu sliku „ranih jada“ detinjstva u Skoplju u godinama pred Drugi svetski rat.


Posebno sam zadovoljan što smo ove godine objavili veliku ediciju savremene srpske poezije u širokom poetičkom i generacijskom razmaku – od novih pesničkih knjiga Tanje Stupar Trifunović, Radoslava Milenkovića, Nikole Vujčića, Radomira Uljarevića, Slavomira Gvozdenovića ili Nenada Jovanovića do novih knjiga Bojana Vasića, Žarka Milenkovića ili Marije Radić, od knjige pesama Tihomira Brajovića koja je pisana više od trideset godina do knjige izabranih i novih pesama Snežane Minić. Uzbudljiva, raznovrsna i čitalački izazovna slika savremene srpske poezije.

Sinhro.rs