Tihomir Brajović, pisac knjige Fikcija i moć. Ogledi o subverzivnoj imaginaciji Ive Andrića, objavljene pre nekoliko meseci u izdanju Arhipelaga, održaće predavanje Savremenost kao skriveno lice istorije u književnom delu Ive Andrića u amfiteatru Filozofskog fakulteta u Nikšiću u petak 30. marta u 13:30 časova. Moderator razgovora koji će uslediti posle predavanja jeste dr Goran Radonjić, docent Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Istog dana u Podgorici, sa početkom u 20 časova, u Matici srpskoj (Rimski trg 50, I sprat), održaće se promocija knjige Tihomira Brajovića Fikcija i moć. Ogledi o subverzivnoj imaginaciji Ive Andrića. Pored autora, o knjizi će govoriti i dr Lidija Tomić Ašanin i dr Goran Radonjić.
Gosotovanje profesora dr Tihomira Brajovića organizovala je Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori u saradnji sa Ambasadom Republike Srbije u Crnoj Gori.
Knjiga Tihomira Brajovića Fikcija i moć. Ogledi o subverzivnoj imaginaciji Ive Andrića donosi jedno suštinski novo tumačenje književnosti Ive Andrića.
U pet odlično napisanih ogleda o subverzivnoj imaginaciji Ive Andrića, pri tome spregnutih u jednu teorijsku, književnoistorijsku i metodološku celinu, Brajović pokazuje kako je ovaj pisac u svojim neuporedivim istorijskim romanima i hronikalnim pričama ostao i svedok vremena u kome je napisao dela za koja je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Ovaj Andrićev subverzivni pristup u pripovedanju, prema Brajoviću, posebno je vidljiv u pojedinim pričama i u svim piščevim romanima pisanim posle Drugog svetskog rata.
Brajović na upečatljiv način pokazuje kako se u Andrićevim knjigama, pogotovu u romanima Prokleta avlija i Omerpaša Latas ili u jednoj od najboljih piščevih proza Priča o vezirovom slonu, uspostavlja uzbudljiv odnos priče i moći. Andrićeva priča ne govori samo o moći, ona je preispituje i razlaže prikazujući i njena strašna svojstva, i njena ograničenja i nedovoljnosti, i njeno gubljenje temelja održivosti u modernim vremenima.
Polazeći od istorije, Andrić i te kako govori o svojoj savremenosti, otkrivajući kako je moć vrlo često fiktivna, a subjekt moći ispražnjen.
Knjiga Fikcija i moć predstavlja subverzivnog Andrića kao liberalnog ironičara u senci etabliranog pisca. U pomnim i studioznim analizama Andrićevih velikih dela Tihomir Brajović otkriva brižljivo utkane detalje u kojima se nesumnjivo pokazuje Andrićev odnos prema vlastitom društvenom i političkom vremenu, čime otvara pitanja da li se u Omerpaši Latasu može prepoznati Tito i da li se u Prokletoj avliji može prepoznati Goli otok?