25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji: Pokretač razvoja ili skup instrument ekonomske politike

Beograd, 19. oktobra 2026. – Knjiga ekonomiste Stevana Rapaića 25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji objavljena je u zajedničkom izdanju Arhipelaga i Instituta za političke studije iz Beograda.
Rapaićeva knjiga predstavlja analizu priliva, institucionalnog okvira i uticaja stranih direktnih investicija u Srbiji u proteklih 25 godina. Ključno pitanje ove ekonomske studije jeste da li su strane direktne investicije u proteklih 25 godina zaista bile pokretač ekonomskog razvoja Srbije ili su postale skup i nedovoljno transparentan instrument ekonomske politike.
Polazeći od činjenice da je Srbija u periodu od 2001. do 2025. godine privukla više od 65 milijardi evra stranih direktnih investicija, autor postavlja jedno od najvažnijih pitanja domaće ekonomske politike: U kojoj meri su strana ulaganja zaista doprinela privrednom rastu i razvoju Srbije i kakve su posledice politike njihovog privlačenja po domaću privredu, zaposlenost, javne finansije i životni standard građana?
Кnjiga 25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji donosi sveobuhvatan prikaz razvoja stranih direktnih investicija, njihovih osnovnih oblika, teorijskih pristupa i uloge transnacionalnih kompanija u savremenoj svetskoj privredi. Posebna pažnja posvećena je pitanjima transfernih cena, repatrijacije profita, međunarodnog regulisanja stranih ulaganja, kao i geografskoj i sektorskoj raspodeli globalnih investicionih tokova. Značajan deo monografije posvećen je razvoju institucionalnog i pravnog okvira za strana ulaganja u Srbiji. Autor analizira zakone, međunarodne sporazume i državne mere koje su tokom prethodnih dvadeset pet godina oblikovale investicioni ambijent. Razmatraju se sporazumi o zaštiti ulaganja i izbegavanju dvostrukog oporezivanja, sporazumi o slobodnoj trgovini, poreske olakšice, slobodne zone, rad nadležnih agencija, kao i sistem finansijskih podsticaja i subvencija stranim investitorima. Posebnu vrednost knjige predstavlja detaljna analiza priliva stranih direktnih investicija u Srbiju od 2001. do 2025. godine. Ovaj period autor posmatra kroz dve faze – od 2001. do 2013. i od 2014. do 2025. godine – uzimajući u obzir promene političkog sistema i različite modele vođenja ekonomske politike. U knjizi se prikazuju obim, poreklo i sektorska struktura investicija, s posebnim osvrtom na ulaganja iz Evropske unije, Кine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Pokazujući na koji način su strani investitori postali vodeći srpski izvoznici, knjiga razmatra posledice takvog razvoja po domaća preduzeća i ukupnu strukturu srpske privrede. Autor kritički analizira politiku subvencionisanja stranih kompanija, transparentnost postupaka dodele državne pomoći, uslove pod kojima su zaključivani investicioni ugovori, kao i odnos između uloženih javnih sredstava i ostvarenih ekonomskih rezultata.
Završni deo knjige zasnovan je na statističkom istraživanju uticaja stranih direktnih investicija na privredu Srbije u periodu od 2010. do 2024. godine. Primenom korelacione analize ispituje se povezanost priliva investicija sa kretanjem bruto domaćeg proizvoda, spoljne trgovine, industrijske proizvodnje, zaposlenosti, zarada, fiskalnih pokazatelja i troškova života. Posebna pažnja posvećena je nalazima o vezi stranih investicija s BDP-om, izvozom i industrijskom proizvodnjom, ali i njihovoj slabijoj povezanosti s tržištem rada, javnim finansijama i životnim standardom.
Rapaićeva studija nije samo naučna analiza investicionih tokova, već i kritičko preispitivanje ekonomskog modela koji je obeležio čitavu jednu epohu. Povezujući politiku, ekonomiju, institucije i statističke pokazatelje, dr Stevan Rapaić čitaocima nudi argumentovan odgovor na pitanje šta su strane investicije donele Srbiji, ko je od njih imao najviše koristi i da li je politika njihovog privlačenja stvorila osnove za održiv razvoj domaće privrede.
– Rezultati analize ukazuju na potrebu za menjanjem dosadašnje ekonomske politike u Srbiji. Nakon 25 godina privatizacije i privlačenja stranih direktnih investicija, srpska privreda je postala zavisna od stranog kapitala, dok su domaći investitori izgurani sa tržišta i izloženi nelojalnoj konkurenciji. Ispostavilo se da visok nivo priliva stranih direktnih investicija nije dovoljan preduslov za stimulisanje privrednog rasta. Analiza je pokazala da su strane direktne investicije imale ograničen i slektivan uticaj na domaću privredu Iako su doprinele povećanju ukupne ekonomske aktivnosti i rastu izvoza, značajniji efekti na zaposlenost, zarade, fiskalnu stabilnost i životni standard građana Srbije su izostali – zaključuje Rapaić.
Stevan Rapaić (Beograd, 1983) osnovne i doktorske studije završio je na Fakultetu političkih nauka, a master studije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2008. bavi se naučnoistraživačkim radom, prvo u Institutu za međunarodnu politiku i privredu, a nakon 2020. godine zaposlen je u Institutu za političke studije. Ima zvanje višeg naučnog saradnika i vanrednog profesora. Autor je monografije Svetska trgovinska organizacija i preduzeća u spoljnoj trgovini (2013), koautor monografije Lokalni ekonomski i održivi razvoj u Srbiji (2022), kao i više desetina radova u naučnim časopisima i tematskim zbornicima. U središtu njegovog istraživačkog interesovanja nalaze se međunarodni ekonomski odnosi, strane direktne investicije, spoljnotrgovinska politika Srbije i lokalni ekonomski razvoj.