Održan radni sastanak predstavnika knjižnih sektora Hrvatske i Srbije
Zagreb, 14. novembra 2013. – Na inicijativu portala za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena Info i u suorganizaciji s udrugom Knjižni blok u srijedu 13. studenog na zagrebačkom sajmu knjiga Interliber održan je radni sastanak predstavnika knjižnih sektora Hrvatske i Srbije.
S hrvatske strane osim inicijatora i koordinatora sastanka Nenada Bartolčića i predstavnika nakladnika iz Knjižnog bloka (Simona Goldstein, Seid Serdarević) te Zajednice nakladnika i knjižara (Mišo Nejašmić) prisutni su bili i predstavnici Nacionalne i sveučilišnje knjižnice (Kristina Romić, Nela Marasović), sajma knjiga Interliber (Zoran Ušurić) te ispred Ministarstva kulture pomoćnik ministrice Vladimir Stojsavljević.
Iz Srbije na sastanku su sudjelovali predstavnici tamošnja dva najveća udruženja izdavača (Zoran Hamović, Gojko Božović iz Udruženja profesionalnih izdavača Srbije, te Vuk Vukićević iz Udruženja izdavača i knjižara), Narodne biblioteke (Dragan Purešić, Milena Đorđijević) te ispred srpskog Ministarstva kulture i informiranja Mladen Vesković.
To je bio tek prvi u nizu planiranih razgovora i konkretnijih poteza koji bi trebali donijeti malo više sustavnosti u već postojeću suradnju hrvatskih i srpskih izdavača, od kojih su neki već godinama značajnije prisutni na tržištima susjedne im države (trenutno su prisutniji hrvatski izdavači sa svojim izdanjima u Srbiji nego srpski u Hrvatskoj), no koji se u svojim nastojanjima otvaranja tj. povećavanja tržišta susreću s različitim brojnim problemima.
Naime, visoki administrativni troškovi pri prekograničnom prometu knjiga, preskupi izlagački prostori na sajmovima knjiga, problematika autorskih prava, nedovoljna informiranost o produkciji knjiga i modelima uređivanja domicilnih knjižnih tržišta, obostrano slični problemi s razvojem e-knjige i e-nakladništva i sl. u određenoj mjeri ipak usporavaju razvoj međusobne suradnje, potencijal koje je ipak znatno veći od sadašnjih praksi.
Pa iako je sličnih sastanaka bilo ranijih godina, ovaj put je bio uključen veći krug sudionika, a činjenica da su i resorna ministarstva i Hrvatske i Srbije pokazala zanimanje i spremnost da se u okviru svojih nadležnosti aktivno uključe u unapređenje postojećih oblika suradnji sastanku su dale i jednu novu dimenziju, tj. realnu mogućnost da se i neki adminsitrativni problemi (naravno, u koordinaciji ministarstava kulture s drugim za pojedne segmente nadležnim ministarstvima) brže rješavaju.
Na sastanku je naglašena i nužnost boljeg međusobnog informiranja, upoznavanje s pojedinačnim modelima i načinima uređivanja odnosa i sasvim konkretnih praksi na knjižnom tržištu, i sudionici su se složili da nije neophodno da svaka sredina kreće praktično od nule ako u onoj drugoj postoje već primjeri koji funkcioniraju odnosno već se uspješno provode u praksi.
Privodeći sastanak kraju, sudionici su se složili i da njegova vrha nije donošenje nekakvih „velikih“ zaključaka ili zajedničke izjave, ali je zato (što je i najvažnije) dogovorena dinamika idućih koraka, susreta i nastavka dijaloga, kao i osmišljavanje sasvim konkretnih projekata zajedničke suradnje.
