Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca Arhipelag
VESTI

Knjiga Anarholiberalizam: Služba i ideologija: 1967–1985. u izdanju Arhipelaga: O fenomenu disidenstva u Titovoj Jugoslaviji

Beograd, 27. maja 2025. – Knjiga istoričara Bojana Dimitrijevića i Luke Filipovića Anarholiberalizam: Služba i ideologija: 1967–1985. objavljena je nedavno u zajedničkom izdanju Arhipelaga i Instituta za savremenu istoriju iz Beograda u ediciji Vreme.
Monografija Anarholiberalizam: Služba i ideologija: 1967–1985. je provokativno istoriografsko istraživanje političke i društvene stvarnosti druge Jugoslavije od polovine šezdesetih i studentskih demonstracija 1968. do druge polovine osamdesetih, kada se već nazire propast jedne ideologije i raspad jedne zemlje.
U tom periodu obaveštajna služba jednopartijske države nazivala je anarholiberalima šaroliku grupaciju disidentskih intelektulaca koji su uglavnom bili skoncentrisani u unverzitetskim centrima u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.
Dimitrijevićeva i Filipovićeva knjiga rekonstruiše praćenje, nadziranje, kontrolu i progon nekih od najpoznatijih pisaca, intelektualca i univerztetskih profesora druge Jugoslavije od strane Službe državne bezbednosti.
Na drugoj strani, ova knjiga rekonstruiše ideološku evoluciju anarholiberala kao disidentske javnosti od umerene ili izrazite levice do socijaldemokratije, pozicija građanskog centra ili desnog centra i desnice.
Iz te raznolike disidentske grupacije, dugo vremena od strane ideološke države nazivane anafrholiberalima, krajem osamdesetih i na samom početku devedesetih godina u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji nastaju prve političke stranke u početnim koracima obnavljanja višepartijskog sistema.
Junaci knjige Anarholiberalizam: Služba i ideologija: 1967–1985. su Milovan Đilas, Dobrica Ćosić, Ljubomir Tadić, Mihailo Marković, Dragoljub Mićunović, Mihajlo Mihajlov, Srđa Popović, Veljko Korać, Svetozar Stojanović, Mihailo Đurić, Borislav Mihajlović Mihiz, Duško Radović, Stevan Raičković, Momo Kapor, Brana Crnčević, Miodrag Pavlović, Nikola Rot, Predrag Palavestra, Zagorka Golubović, Zoran Đinđić, Vojislav Koštunica, Kosta Čavoški, Ivan Janković, Biljana Jovanović, Miodrag Milić, Vesna Pešić, Stojan Cerović, Boris Tadić, Dušan Pirjevec, Taras Kermauner, Rudi Supek, Milan Kangrga, Gajo Petrović, Danko Grlić, Vlada Mijanović, Andrija Gams, kao i desetine drugih učesnika javnog i intelektualnog života druge Jugoslavije.
Sastavni deo ove knjige čine obimni izveštaji Službe državne bezbednosti koje su autori pronašli u arhivskim fondovima Državnog arhiva Srbije i Hrvatskog državnog arhiva. Ti izveštaji se sada prvi put objavljuju u ovoj knjizi kao dragoceno svedočanstvo o jednom vremenu i o jednom političkom poretku.
– Termin „anarholiberalizam“ danas mnogim tumačima političke stvarnosti izgleda potpuno stran, a po svom neobičnom ideološkom spoju čak i neverovatan. U slučaju jugoslovenskih anarholiberala deo termina koji implicira „anarhizam“ odnosi se na očekivani ishod procesa demokratizacije jugoslovenskog sistema samoupravljanja, kao i evolucije odnosa moći i načina donošenja odluka u Partiji, državnim institucijama i u budućem društvu. „Liberalni“ deo ovog termina odnosi na ishod dalje liberalizacije ekonomskih odnosa i razvoja jugoslovenskog tržišta. Naime, jugoslovenski anarholiberali započeli su svoju ideološku evoluciju na pozicijama koje su bile levo od tadašnje pozicije Saveza komunista Jugoslavije. Počevši kao krajnja levica, anarholiberali su se kretali ka desnoj strani ideološkog spektra prihvatajući mnoge nove ideje Nove levice, ali i Nove desnice i, kasnije, neoliberalnih pokreta u zemljama Zapadne Evrope i SAD. Naposletku, anarholiberali su se našli desno na ideološkom spektru od Saveza komunista Jugoslavije, što je moglo imati uticaja na odluku vrha Saveza komunista i Službe državne bezbednosti da sredinom osamdesetih godina XX veka odbace termin anarholiberali i da članove istih neformalnih grupa koje su se okupljale u glavnim i univerzitetskim centrima Jugoslavije od 1985. Godine počnu da označavaju terminom – „građanska desnica“. Ova knjiga govori o tom političkom fenomenu disidenstva u Titovoj Jugoslaviji – kažu autori u uvodu knjige Anarholiberalizam: Služba i ideologija: 1967–1985.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Dani Arhipelaga u Tivtu
Vesti

Dani Arhipelaga u Tivtu

Beograd, 6. novembra 2026. – Dani Arhipelaga održaće se u Tivtu od 9. do 12. novembra u organizaciji Gradske biblioteke u Tivtu. Dani Arhipelaga počinju u ponedeljak 9. novembra u 18 časova književnom večeri Srđana V. Tešina na kojoj će se predstaviti piščeva knjiga priča Žan Grenije, navodni vukodlak . Sa Srđanom Tešinom razgovara Gojko Božović, glavni…

Pročitajte vest
Veselinu Markoviću Nagrada „Veljkova golubica“
Vesti

Veselinu Markoviću Nagrada „Veljkova golubica“

Sombor, 28. oktobra 2026. – Pripovedač i romansijer Veselin Marković ovogodišnji je dobitnik Nagrade „Veljkova golubica“ za ukupan pripovedački opus, saopštio je žiri nagrade koji je radio u sastavu: Saša Radojčić, Đorđe Despić i Mileta Aćimović Ivkov (predsednik). Naglašavajući da se Veselinu Markoviću ovo prestižno priznanje dodeljuje „za pripovedno…

Pročitajte vest
25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji: Pokretač razvoja ili skup instrument ekonomske politike
Vesti

25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji: Pokretač razvoja ili skup instrument ekonomske politike

Beograd, 19. oktobra 2026. – Knjiga ekonomiste Stevana Rapaića 25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji objavljena je u zajedničkom izdanju Arhipelaga i Instituta za političke studije iz Beograda. Rapaićeva knjiga predstavlja analizu priliva, institucionalnog okvira i uticaja stranih direktnih investicija u Srbiji u proteklih 25 godina. Ključno…

Pročitajte vest