Besplatna dostava za porudžbine preko 4,000 RSD

Klub čitalaca Arhipelag
VESTI

Vida Ognjenović na Trgu pjesnika

Ilustracija za tekst Vida Ognjenović na Trgu pjesnika

Beograd, 4. avgusta 2026. – Kao što postoje ruže vetrova i delovi nekih planina koje predstavljaju ružu vetrova pa su time lekoviti, isto tako ruža mitova predstavlja neiscrpno bogatstvo za istraživanje i za traganje za likovima koji čine ovo što mi danas znamo o Budvi i što smatramo prethodnicom naše naobrazbe i našeg znanja. Kada se opredeljujem za neku ličnost, rukovodi me najpre obilje podataka o njoj, a drugo, i sami ti istorijski podaci govore da je to bila izuzetna ličnost. Nije nimalo ličnost današnjice. Te ličnosti stvarno čine neku vrstu temelja ili ishodišta onoga što mi danas razmišljamo i što danas branimo kao stanovišta ili gledišta. To su ljudi koji zaista čine osnovnu potku svega što danas ima u našoj književnosti, u našem mitu kojim se služimo i u našem istorijskom nasleđu. Ti ljudi su, u stvari, autori naše sadašnje kulture. Uveliko sam imala u vidu upravo našu stvarnost koja je demokratizovala mnogo toga, a premalo, u stvari, društvenog bića. Mislim da je naša stvarnost bremenita nekrađama, proizvodom koji se krsti kao nekrađa da bi se izbegla moralna odgovornost i da bi se izbegla istorija tog postupka. Primera je bezbroj i mi ih dobro znamo. Naše se društvo malo izmestilo iz moralnih odgovornosti. Ne postoji više društveni moral i ne postoji više društvena moralna odgovornost. Postoje samo materijalne odgovornosti, pa se sve može novcem poravnati, otkupiti i iskupiti – rekla je Vida Ognjenović na književnoj večeri koja je sinoć održana na Trgu pjesnika u Budvi.
Govoreći o iskušenjima modernih vremena, Vida Ognjenović je, u razgovoru s moderatorkom programa književnom kritičarkom Boženom Jelušić, naglasila:
– Dehumanizacija je u toku, dobro to znamo i dobro to osećamo. Dehumanizacija je počela odavno, mi smo se branili koliko smo mogli, ali dehumanizacija je već sada ozakonjena. Ona je već „nekrađena“. I mi nećemo dugo moći da se opiremo tome. Humanost je postala neka vrsta starinske reči i sve što ona pokriva je nekako zastarelo i usporava ovu brzinu do koje smo došli, koja je vrtoglava. Humani impuls je usporen i ne znam kako će se ovo završiti. Treba da činimo sve da branimo humanost na svim nivoima.
U središtu književne večeri bila je nova drama Vide Ognjenović „Krađa, prekrađa i nekrađa“ čija je premijera održana nekoliko dana ranije pred prepunom scenom okviru Grada teatra. Drama je nastala po motivima priče Stefana Mitrovog Ljubiše „Krađa i prekrađa“.

AKTUELNO

Najnovije vesti

Pogledajte sve
Dani Arhipelaga u Tivtu
Vesti

Dani Arhipelaga u Tivtu

Beograd, 6. novembra 2026. – Dani Arhipelaga održaće se u Tivtu od 9. do 12. novembra u organizaciji Gradske biblioteke u Tivtu. Dani Arhipelaga počinju u ponedeljak 9. novembra u 18 časova književnom večeri Srđana V. Tešina na kojoj će se predstaviti piščeva knjiga priča Žan Grenije, navodni vukodlak . Sa Srđanom Tešinom razgovara Gojko Božović, glavni…

Pročitajte vest
Veselinu Markoviću Nagrada „Veljkova golubica“
Vesti

Veselinu Markoviću Nagrada „Veljkova golubica“

Sombor, 28. oktobra 2026. – Pripovedač i romansijer Veselin Marković ovogodišnji je dobitnik Nagrade „Veljkova golubica“ za ukupan pripovedački opus, saopštio je žiri nagrade koji je radio u sastavu: Saša Radojčić, Đorđe Despić i Mileta Aćimović Ivkov (predsednik). Naglašavajući da se Veselinu Markoviću ovo prestižno priznanje dodeljuje „za pripovedno…

Pročitajte vest
25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji: Pokretač razvoja ili skup instrument ekonomske politike
Vesti

25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji: Pokretač razvoja ili skup instrument ekonomske politike

Beograd, 19. oktobra 2026. – Knjiga ekonomiste Stevana Rapaića 25 godina stranih direktnih investicija u Srbiji objavljena je u zajedničkom izdanju Arhipelaga i Instituta za političke studije iz Beograda. Rapaićeva knjiga predstavlja analizu priliva, institucionalnog okvira i uticaja stranih direktnih investicija u Srbiji u proteklih 25 godina. Ključno…

Pročitajte vest