Beograd, 23. juna 2013. – U susret 100 godina od Prvog svetskog rata Arhipelag predstavlja čitaocima veliku temu moderne evropske istoriografije, knjigu Rat u miru. Paravojno nasilje u Evropi posle Prvog svetskog rata 1918-1923.
Dvanaest evropskih istoričara u knjizi Rat u miru. Paravojno nasilje u Evropi posle Prvog svetskog rata 1918-1923. govore o događajima i procesima koji su izmenili karakter evropske istorije, društva i svakodnevice u XX veku.
Govoreći o Prvom svetskom ratu, njegovim uzrocima i tektonskim posledicama koje je izazvao u modernom evropskom društvu, knjiga Rat u miru je izuzetno uzbudljivo svedočanstvo o paravojnom nasilju koje je u prvim godinama posle Velikog rata zahvatilo Evropu od Skandinavije i Irske, preko Francuske i Italije, do Turske, od Baltika do Balkana, od Rusije i Ukrajine do Mađarske i Austrije.
Knjiga Rat u miru je prvo sveobuhvatno istraživanje u evropskoj istoriografiji o talasu paravojnog nasilja u Evropi u deceniji posle Prvog svetskog rata. Istražujući posledice Velikog rata na oblikovanje stvarnosti moderne Evrope, poznati evropski istoričari odgovaraju na ključno pitanje ove kapitalne knjige moderne evropske istoriografije: Zašto kraj Prvog svetskog rata nije Evropi odmah doneo mir?
Revolucije, kontrarevolucije, etnički sukobi, pogromi, ratovi za nezavisnost, građanski ratovi, nasilje i sukobi obeležili su prve godine posle Velikog rata i promenili politički pejsaž Evrope.
Čitavo jedno poglavlje u knjizi Rat u miru posvećeno je Srbiji i Jugoslaviji u prvoj deceniji posle Prvog svetskog rata. Autor ovog poglavlja je poznati bitanski istoričar Džon Pol Njumenm pisac monografije o jugoslovenskim ratnim veteranima i njihovom uticaju na državu i društvo međuratne Jugoslavije. Ispitujući srpski i jugoslovenski „rat u miru“, Njumen ovo pitanje vidi kao „zaokruživanje Velikog rat“, zbog čega posebnu pažnju posvećuje poreklu i nasleđu paravojnog nasleđa na Balkanu.
Knjiga Rat u miru objavljena je na engleskom jeziku polovinom decembra 2012. godine. Od tada je, pored upravo objavljenog srpskog izdanja u Arhipelagu, objavljena u Nemačkoj, Italiji, Rusiji, Finskoj, Litvaniji, Ukrajini, Bugarskoj i Mađarskoj, a u toku su prevodi na još nekoliko evropskih jezika.