2017

Na stogodišnjicu Oktobarske revolucije, 2017. godine, u Rusiji počinje nova revolucija, u znaku istih ideologija i u identičnim uniformama koje su korišćene i pre sto godina. Između ova dva događaja protekla je čitava jedna istorija sa svojim malim i velikim pričama, sa usponima i padovima, sa svirepim epizodama i časovima smirenja u svakodnevici, sa ideološkom pravovernošću i tranzicijskom nepredvidljivošću. Aktivirajući mnogobrojne kulturne, socijalne i istorijske kodove,...

više informacija »

Aleksandar i smrt

Jedan veliki trenutak, u isto vreme i surovo stvaran i neizrecivo simboličkog karaktera, obeležava pripovedanje u romanu Aleksandar i smrt Slobodana Mickovića. Taj trenutak jeste smrt Aleksandra Makedonskog. Iz perspektive te smrti sagledava se celokupni svet ovog romana: i ono što je Aleksandar u svom istorijskom poduhvatu učinio, i ono što će se dogoditi posle njega. Aleksandrovo mrtvo telo izloženo je u pozorištu u Vavilonu. Tu se, iznad tog tela, sukobljavaju njegovi...

više informacija »

Azbuka za neposlušne

Roman Azbuka za neposlušne Venka Andonovskog i u strukturi i na idejnom i misaonom planu ima dvojnost koja uznemirava, obezbeđuje dramski sukob u radnji i koja postaje mamac za čitaoca i uslov dinamike i razvoja priče. Navikli na moderni narativ koji je ili odjek postmoderne jezičke i strukturne prakse ili svedenost, minimalizam i redukcija, u Azbuci za neposlušne čitaoci se osećaju poput deteta kome se ponovo čita bajka, parabola, legenda i koji se sada, zatečeni u toj atmosferi...

više informacija »

Balerina, balerina

Balerina, balerina  je roman o petnaestogodišnjoj autističnoj devojci koja je na mentalnom nivou trogodišnjeg deteta; pratimo njenu bolnu i poetičnu rekonstrukciju sveta, sazdanu na problematičnoj prirodi realnog i oniričnog, na detaljima iz porodičnog života i odlomcima medijske stvarnosti koja teče tamo negde, izvan granica dvorišta njene kuće. Lako bi bilo povući direktnu paralelu između Balerine i Foknerovog Bendžija iz Buke i besa, tridesettrogodišnjeg čoveka na mentalnom...

više informacija »

Bunar

Smeštena u jedno malo makedonsko mesto, radnja romana Bunar Dimitra Baševskog prikazuje balkanski svet u malom. U svakodnevici tog prostora progovaraju mit i istorija, strasti i omraze, drevnost i savremenost. U sigurno vođenoj i suptilno dočaranoj priči Baševski na majstorski način otkriva svakodnevicu u kojoj prošlost dugo traje. Bunar predstavlja svojevrsno otkrovenje koje ukazuje na to da mogućnosti spoja tradicionalnog i postmodernog rukopisa nisu još iscrpljene u okviru...

više informacija »

Četvrtak

Četvrtak Zdravke Evtimove je roman o sudbini istočnoevropskih društava posle pada Berlinskog zida, kao i o ljudima koji u novim životnim okolnostima pokušavaju da se izbore za razumevanje vlastitog sveta i za mesto u tom svetu. U tom tranzicijskom međuvremenu prolaze ljudski životi i vrtlože se sile društvenih nužnosti o kojima na sugestivan način pripoveda Evtimova. Кroz živote pet junakinja romana u trenucima epohalnog društvenog i istorijskog preloma Evtimova predstavlja...

više informacija »

Dijakova smrt

U romanu Dijakova smrt Dragi Mihajlovski čitaoca uvodi u vreme ranog prodora Osmanlija na Balkan, apokaliptično doba između maričke i kosovske bitke. Okosnicu romana čini tursko osvajanje Bitolja krajem XIV veka. Odlučujući se za pojedinca u vrtlogu istorije, Mihajlovski istoričnost romana gradi više kao interes za sadašnjicu nego u romantičnom ili istoriografskom interesu za prošlost i načine njene evokacije. Stoga je ovaj roman svojevrsna rasprava o dilemama pred pitanjima rata,...

više informacija »

Evakuator

Kojih pet ljudi spasiti od predstojeće apokalipse? Oblikovan kao društveni roman sa snažnim kritičkim potencijalom, Evakuator na upečatljiv način prikazuje tranzicione drame i napetosti savremenog ruskog društva. U ovom romanu stvarnost se ukršta sa fantazmagorijom, a kritička projekcija društva s distopijom. To je pogotovu vidljivo u drugom delu romana u kome se pripoveda o terorističkim napadima koji potresaju Moskvu. Postajući svakodnevica, teroristički napadi postaju i...

više informacija »

Filio nije kod kuće

Roman Filio nije kod kuće govori o ženama koje su htele da postanu ptice, da dobiju krila i da pobegnu sa ostrva na kom vladaju besmisleno surovi zakoni. Žene na ostrvu su poput zakasnelih ptica koja gledaju iz ljuski jajeta, unapred se radujući trenutku kada će napustiti ostrvo, čak i pored saznanja da svakog trena mogu poginuti ili završiti u zatvoru. Roman Filio nije kod kuće svedoči o hrabrosti unesrećenih žena da se suprotstave onima koji vladaju kažnjavanjem i podređivanjem....

više informacija »

Igra anđela i šišmiša

Smeštajući likove i događaje romana Igra anđela i šišmiša u devedesete godine prošlog stoleća, u podalpski rudarski gradić koji je utonuo u večitu monotoniju i hipokriziju malograđanskog mentaliteta, Aleš Čar se naslanja na veoma produktivnu liniju slovenačke literature od Janka Kersnika, preko Ivana Cankara i Slavka Gruma, pa do Andreja Hinga, Vitomila Zupana i Dušana Jovanovića. Čarova pripovest o neobičnoj družini, koju čine jedan katolički sveštenik, jedna jurodiva...

više informacija »