Beograd, 6. juna 2025. – Književnom večeri slovenačkog pisca Jerneja Županiča i romansijerke Nede Bjelanović sinoć je završen 14. Beogradski festival evropske književnosti.
Posvećen svake godine aktuelnim pitanjima književnosti i kulture, Beogradski festival evropske književnosti imao je ove godine u središtu temu „Da li su kultura i književnost subverzivne?“.
Festival je i započeo panelom koji se bavio tim pitanjem. Pisci Veselin Marković i Nina Savčić i književne kritičarke Milena Đorđijević i Marija Nenezić razgovarali su o promeni statusa kulture i književnosti u savremenom društvu i u javnom prostoru, kao i o društvenim, kulturnim, medijskim i tehnološkim uzrocima te promene. I naredna dva dana o tom pitanju iz svog ugla svedočili su pesnik Nenad Jovanović, slavni nemački pisac Klemens Majer, slovenački romansijer i pesnik Jernej Županić i autorka romana Crveni krovovi Neda Bjelanović.
Nenad Jovanović, prošlogodišnji dobitnik Disove nagrade za ukupan pesnički opus, već godinama živi u Kanadi i predaje filmsku režiju i dramaturgiju na poznatim svetskim univerzitetima. Na Festivalu je premijerno čitao pesme iz rukopsa nove knjige koja će biti objavljena u narednim mesecima.
Roman Klemensa Majera Projektori prošle godine je nagrađen Bavarskom književnom nagradom, a nedavno i nagradom LiteraTour Nord. U duhovitom i zanimljivom razgovoru Majer je vodio beogradsku publiku kroz teme svoje književnosti, otkrivajući kako se i Beograd našao u njegovom romanu.
– Ja nisam nostalgičan. Ja nisam pesimista – rekao je Klemens Majer, naglašavajući istraživački i kritički duh književnosti. Majerov roman uskoro će biti objavljen i na srpskom jeziku u izdanju Izdavačke kuće Radni sto.
– Nešto teško se kotrlja svetom – piše u svom romanu Behemot, neavno objavljenom i na sroskom jeziku u izdanju Geopoetike, slovenački romansijer Jernej Županič. Osim toga što je nagrađeni romansijer, dobitnik Nagrade slovenačke književne kritike i Jenkove nagrade, Županič je i poznati pesnik, prevodilac sa engleskog jezika i filozof.
O identitetu kao mogućnosti i izboru, ali i o onome što se ne može birati, pogotovu u okolnosti tekuće istorije, govorila je Neda Bjelanović. Posle niza promocija ove knjige, od kojih je većina bila u regionu, ovo je bila prilika za susret beogradske publike sa autorkom i njenim romanom Crveni krovovi o iskustvu izmeštenosti, izbegličkom iskustvu i o iskustvu istorije u svakodnevnom životu.
Trodnevni program Festivala izazvao je veliku pažnju publike i veliki medijski odjek. Pored medija iz Srbije, o 14. Beogradskom festivalu evropske književnosti izveštavali su i mediji iz regiona.
Beogradski festival evropske književnosti organizao je Arhipelag uz podršku mreže Traduki i Goethe Instituta iz Beograda.
– Hvala svima koji su podržali Festival. Za 14 godina Beogradski festival evropske književnosti je stvorio i prijatelje i publiku. U publici je bilo mnogo mladih ljudi. Neki verovatno su prvi put bili na ovom Festivalu. Među njima i učenici Elektrotehničke škole „Rade Končar“. Počastvovani smo. Želeli smo da sačuvamo ovaj formagt i da očuvamo kointinuitet ovog festivala kao tačke promocije savremene književnosti, tačke promocije čitanja i stvaranja novih čitalaca, kao i tačke dijaloga savremene srpske i evropske književnosti – kaže Gojko Božović, glavni urednik Arhipelaga.
Beogradski festival evropske književnosti jedan je od najposećenijih književnih događaja u Srbiji. Njegovi gosti bili su ranijih godina, između ostalog, David Grosman, Havijer Serkas, Peter Esterhazi, Klaudio Magris, Drago Jančar, Eugen Šuljgin, Florans Noavil, Ingo Šulce, Ilija Trojanov, Goce Smilevski, Zoran Ferić, Fiona Sampson, Aris Fioretos, Terezija Mora, Dževad Karahasan, Jani Virk, Peter Salmon, Hatidže Akin, Rej Robertson, Barbi Marković, Venko Andonovski, Tomas Majneke, Vlado Žabot, Branko Čegec, Amir Or, Luka Kizer i Katarina Marinčič.


RAT U MIRU. PARAVOJNO NASILJE U EVROPI POSLE PRVOG SVETSKOG RATA 1918-1923.

