Psalm života

Henri Vodsvort Longfelou

Šta srce mladog čoveka ispriča piscu psalma?
Život stvaran! Svaki dah!

Beograd, 31. decembra 2021.

Ne govori tužne stvari,
Prazan san je život samo!
Lenjost dušu smrtno kvari,
Drukčije je kudikamo.

Život stvaran! Svaki dah!
I cilj njegov grob ne traži;
Prah si bio, bićeš prah,
No za dušu to ne važi.

Nit veseljem, nit opelom,
Nije zadat put za ljude;
Već da svako sutra delom
Ispred svakog danas bude.

Umetnost traje, al’ vreme se tanji,
I premda srca čvrsta su i bodra,
Biju ko tihi, daleki timpani
Posmrtni marš do našeg odra.

Na bojištu sveta, u nedohvat oka
U Života svog bivaku
Ti ne budi glupa, nagonjena stoka!
Budi srce u junaku!

U Budućnost ne veruj, ma koliko slatka!
Neka Prošlost mrtva ide ka pogrebu!
Sada radi, stvaraj, Sadašnjost je kratka!
Sa srcem u grud’ma i Bogom na nebu!

Život velikana podsetnik je svima
Da možemo naše izdići visoko,
Iako odoše, trag osta za njima
U pesku vremena utisnut duboko.

Tragovi to su koje možda neko,
Jedreći hrabro za životnim bilom
Neki brat usamljen, nasukan daleko
Pošto ih ugleda, zapratiće čilo.

Diž’se, nek se krepko radi,
Neka srce sudbu melje
Još postiži, još izgradi,
Uči pos’o i strpljenje.

Prepev: Dušan Vojnović

Napomena prevodioca: „Psalm života“ napisao je čuveni američki pesnik Henri Vodsvort Longfelou (1807-1882). Ta pesma se često može naći i pod naslovom „Šta srce mladog čoveka ispriča piscu psalma“ i spada među njegove najpoznatije stihove.
Pesmu koja hrabri i inspiriše napisao je pod uticajem Johana Volfganga Getea i svog prijatelja, profesora Univerziteta Harvard, Kornelijusa Konveja Feltona, na prekretnici sopstvenog života na kojoj se našao posle smrti prve supruge Meri Storer Poter.
Prvi put je anonimno objavljenja 1838. godine (potpisana samo sa „L“), da bi je pesnik naredne godine uključio u zbirku Glasovi noći. Longfelou doživljava ogromnu popularnost i zadržava svoje mesto u antologijama američke poezije.
10. Beogradski festival evropske knjizevnosti Logo Iako su je kritičari modernog doba osporavali zbog njene viktorijanske uznositosti, pojedini među njima, poput Roberta L. Gejla, smatrali su je najpopularnijom pesmom ikada napisanom na engleskom jeziku.
Ona sigurno spada, kako je to Časlav Miloš definisao, u onu poeziju „koja spasava narode i ljude“. O tome govori i priča da je Longfelou jednom prišao čovek s pohabanim listom hartije na kojoj je rukom ispisao „Psalm života“, govoreći mu da ga je ta pesma sprečila da se ubije.
Pesmu u originalu čita glumac Tom O’Bedlam: https://www.youtube.com/watch?v=rkIi68Ijk8I